10 najvažnijih Budinih učenja

Buddha je bio filozof, posrednik, duhovni učitelj i vjerski vođa koji se smatra utemeljiteljem budizma. Rođen je kao Siddhartha Gautama u Indiji 566. godine prije Krista u aristokratskoj obitelji, a kada je imao 29 godina, napustio je udobnost svog doma kako bi potražio smisao patnje koju je vidio oko sebe. Nakon šest godina mukotrpnog trening joge, napustio je način samomrtvljenja i umjesto toga sjedio u svjesnoj meditaciji ispod stabla Bodhi.

U punom mjesecu svibnja, s izlaskom jutarnje zvijezde, Siddhartha Gautama postao je Buda, onaj Probuđeni. Buda je još 45 godina lutao ravnicama sjeveroistočne Indije, poučavajući put ili Dharmu, kako je shvatio u tom trenutku oko sebe, razvio zajednicu ljudi izvučenih iz svakog plemena i bačenih posvećenim vježbanju njegova puta. Danas ga većina budističkih škola štuje kao prosvijetljenog koji je izbjegao ciklus rođenja i ponovnog rađanja nadilazeći karmu

Njegova su glavna učenja usredotočena na njegov uvid u Ducu, što znači patnju i u Nirvanu, što znači kraj patnje. Imao je ogroman utjecaj, ne samo u Aziji, već i širom svijeta. I evo 10 životnih lekcija koje možemo naučiti od Bude

Broj jedan vježbati srednji put

Buddha kaže da je korijen patnje želja. siddhartha gautama proveo ostatak života razmišljajući o četiri plemenite istine.

• Postoji patnja
• Uzrok patnje su naše želje.
• Rješenje naše patnje je oslobađanje od svojih želja
• Plemeniti osmerostruki put koji nas vodi do oslobađanja od patnje.

Shvatio je da život nije bio savršen, a ljudi se često pokušavaju odvratiti od stvarnosti tražeći materijalne vezanosti poput bogatstva, slave i časti. To je imao priliku doživjeti iz prve ruke, rođen u vrlo bogatoj obitelji. Prije svog prosvjetljenja, prvi je put izašao iz svoje palače i vidio tri surove stvarnosti: siromaštvo, bolest i smrt.

Prihvaćajući askezu, kasnije je pokušao pobjeći od unutarnjih patnji lišavajući se bilo kakve materijalne udobnosti i potrebe. Uz to se jako razbolio i shvatio da ga askeza nije poštedjela njegovih želja i patnji. Stoga nam kaže da moramo težiti srednjem načinu života između luksuza i krajnjeg siromaštva, ravnoteži između pretjerivanja i uskraćivanja stvari koje želimo. Da bi vježbao srednji put, čovjek se mora osloboditi svojih želja. Moramo slaviti ideju dovoljno i prihvatiti uravnoteženiji, održiviji način života koji prihvaća užitke postojanja, a ne užitke konzumiranja.

Medicinska sestra Brawny, australska medicinska sestra koja se usredotočila na brigu o terminalno bolesnim ljudima, kaže da je jedno od uobičajenih žaljenja umiruće osobe to što bih volio da nisam toliko radio. Skloni smo gubiti previše vremena jureći za stvarima koje se lako mogu baciti, nabavom najnovijih naprava, željom za novim položajem, željom da zaradimo pet znamenki na bankovnom računu. Ali nakon što dobijemo sve te stvari, i dalje se nalazimo u situaciji da želimo više ili, nažalost, da se ne činimo zadovoljni time. Kada svoju sreću izjednačimo s dobivanjem onoga što želimo, nikada nećemo biti sretni i patit ćemo svaki dan.

Broj dva usvojiti ispravno gledište, prema Budi. Nemojte se uzrujavati zbog ljudi ili situacija. Oboje su nemoćni bez vaše reakcije. The Buda traži od nas da usvojimo ispravan pogled, da budemo više filozofski o mišljenjima kojih se držimo da postanemo svjesni onoga što mislimo i zatim da dublje istražimo zašto mislimo to što mislimo. Tek tada možemo znati koliko su misli istinite, lažne ili zbrkane. Naše misli duboko utječu na naše svakodnevne odluke i odnose, a donosili bismo bolje odluke u svim aspektima našeg života da smo jasniji u temeljima vlastitog razmišljanja. 

Kod nas je problem što smo skloni brzo reagirati. Dvije stvari koje se događaju oko nas.

Stephen Cov u svojoj knjizi Sedam navika visoko učinkovitih ljudi to naziva pravilom 90 10 života. Život je 10%. Što nam se događa na 90% kako reagiramo na to? Zamislite da se, prije odlaska na posao, vozikate djetetom na prilaznom putu. Dijete vam trči kako bi vam pomoglo da se ispričate, ali umjesto toga vičete na njega, govorite loše riječi dovoljno da ih čuje vaša supruga koja juriša vani i kaže vam da pazite na usta. Započinjete svađu sa suprugom koja završava tako što ćete ili propustiti jutarnji autobus ili skoro ući u nesreću zbog prebrze vožnje cestom. Tada kada na posao dođete s 15 minuta zakašnjenja, postajete neproduktivni za taj dan jer ste i dalje ljuti.

Vođa vašeg tima vas zamjera, a zbog onoga što se dogodilo ujutro viknete mu natrag. Dolazite kući s probnom suspenzijom.

Hladan tretman vaše obitelji i kiseo dan. Zamislite naizmjence da ste, kad ste se spotakli, ustali, polako uputili brigu, a zatim dali dijete i rekli: "Pazite."

Sljedeći put ne zaboravite svoj bicikl držati u garaži. Nećete pokretati nepotreban argument koji ne može riješiti ono što se zapravo dogodilo. Nećete propustiti autobus ili požuriti kroz promet i vi ćete preuzeti kontrolu nad svojim danom. Možemo biti sretni ako postanemo proaktivni, a ne reaktivni na ono što nam se događa. Moramo imati pravi pogled na stvari za koje uvijek možemo odabrati da na nas ne utječe ono što se događa oko nas, već da koristimo ono što imamo oko sebe za vlastiti rast.

Broj tri stvoriti dobru Karmu

Prema Buddhinim riječima, mentalna volja, o, redovnici, koju ja nazivam karmom, kad netko želi djeluje kroz tijelo, govor ili um. U budizmu, karma znači samo radnje vlastite volje. Nisu sve radnje kao volja. Budući da djela mogu biti relativno dobra ili loša, tako će rezultirajuća karma također biti dobra ili loša. Dobra karma će dovesti do dobrih ishoda na lošu karmu. Loši ishodi u životu Volja je složeniji koncept u istočnjačkim filozofijama nego u zapadnjačkim, koje definiraju volju kao sposobnost neovisnu o emocijama i razumu. U istočnjačkim filozofijama volja je najvažniji čimbenik u određivanju karme. To je ono što određuje etičku kvalitetu djelovanja. To je mentalni impuls i poriv koji nas gura u smjeru određenog iskustva. 

Volja je nešto na raskrižju između emocija i razuma. Loša volja temelji se na lošem stavu ili lošoj namjeri, a kako bismo izbjegli lošu karmu, moramo uskladiti svoje postupke s pozitivnim stavovima i namjerama.

Drugim riječima, prvo moramo poraditi na svojim stavovima i namjerama kako bismo bili čisti u svojim mislima i osjećajima jer namjere će dovesti do naših postupaka i mogu imati velike posljedice u našem životu. Moramo raditi na sebi u sadašnjosti kako bismo izgradili bolju budućnost za sebe jer ono što smo radili u prošlosti ima odjeka u sadašnjosti. Ovo što sada radimo ima odjeka u budućnosti. Ako ne učimo dobro za ispit, možemo pasti. Ako prespavamo svoje rokove i odgodimo izvršavanje zadataka, možda zakasnimo. Ako jedemo previše, u budućnosti možemo patiti od bolesti. Ako se prepustimo pušenju i alkoholu, u godinama koje dolaze možemo se boriti da ih se odreknemo.

Ali upamtite, ako danas odlučimo uložiti više truda, onda ćemo sigurno nadići svoje prošle pogreške. Ako, na primjer, odlučimo studirati bolje već sada, još uvijek možemo postići posao iz snova ili završiti tečaj koji volimo, čak i ako bi to trajalo duže nego što smo planirali. Ako odlučimo sastaviti plan za raspored, kako ćemo uravnotežiti prioritete i naš posao, još uvijek možemo završiti i biti bolji u svom poslu. Ako odlučimo početi vježbati, još uvijek možemo živjeti zdravije nego što smo sada. Ništa nije zapisano u kamenu.

Naša nas prošlost ne definira, a ono što danas radimo može oblikovati našu sadašnjost i budućnost. Međutim, za ispravne promjene potreban je napor. I ovaj napor neće imati vječnih učinaka ukoliko ne dolazi iz dobrog stava i dobrih namjera ili, drugim riječima, iz duboke suosjećanja prema nama i drugima.

Broj četiri živi svaki dan kao da ti je posljednji, kaže Buddha gorljivo učini danas ono što se mora učiniti. 

Tko zna. Sutra dolazi smrt. Budizam vjeruje da je život ciklus rađanja i ponovnog rađanja, a naš bi cilj trebao biti osloboditi se tog ciklusa patnje. Problem je što smo skloni misliti da imamo sve vrijeme ovoga svijeta. Ulažemo sve svoje napore u sutra koje možda neće doći. Sutra ću početi vježbati. Sutra ću završiti s poslom. Nazvat ću mamu sutra. Sutra ću tražiti oprost, a to je stvarnost s kojom se moramo suočiti. Ako naučimo vidjeti da bi svaki dan mogao biti naš posljednji. Živjet ćemo gorljivo svaki dan, miriti se sa svima, raditi ono što danas možemo i spavati mirno noću znajući da smo svoj dan proživjeli punim plućima. Zato je važno započeti dan upravo prakticiranjem meditacije svjesnosti. Na primjer, kada se usredotočite na udah i izdisaj, imate izravno iskustvo nepostojanosti. Kada meditirate o svojim bolnim i tužnim pričama, imate izravno iskustvo patnje. Motivira vas da živite u trenutku kada jedete.

Jedite dok čitate. Čitajte kad radite svoj posao ili u školi. Radite svoje zadatke usredotočeno. Kad vozite svoj automobil, vozite svoj automobil kad ste s nekim, provedite taj trenutak s njim. To vam omogućuje da se odmaknete od prošlosti i budućnosti i živite u sadašnjem trenutku da biste bili tamo gdje ste trenutno.

Broj pet velike stvari su rezultat malih dobrih navika. 

Buddha nas uči kap po kap. Je li posuda s vodom oborena? Isto tako, bezumnik koji ga skuplja malo po malo ispunjava se zlom. Isto tako, mudar čovjek skupljajući ga malo po malo, puni se dobrim. Budistički pristup dobroti i zlu vrlo je praktičan. Zlo nas može neko vrijeme dovesti do sreće, ali svi su loši. Zajednički postupci će na kraju sazrijeti i dovesti nas do bolesti i loših iskustava. Dakle, dok možemo patiti s vremena na vrijeme. Čak i ako smo dobri, svi naši dobri postupci će na kraju sazrijeti i dovesti nas do istinske sreće i dobrote. Prema European Journal of Social Psychology, potrebno je od 18 do 254 dana stalne vježbe i vježbe kako biste razvili novu naviku o bilo kojoj vještini koju želite naučiti.

Uvijek možete početi već danas. Ne možete vježbati jedan dan i odmah pretpostavite da ćete odjednom biti zdraviji, počevši od sitnica poput prijelaza na zdravije alternative prehrani, brzog hodanja ili buđenja rano ujutro da biste se istezali na isti način. Koju lošu naviku želite promijeniti? Uvijek možete započeti s malim.

Doktorica Nora Volkow, suradnica NI H, nacionalnog instituta za zlouporabu droga, sugerira da je prvi korak osvještavanje svojih navika kako biste mogli razviti strategije za njihovo mijenjanje. Možete započeti s izbjegavanjem mjesta koja pokreću vaš porok, poput smanjenja vremena u pubovima. Ili pokušajte prijeći na zdravije alternative. Odabir neslanih kokica preko vrećice čipsa ili žvakaće gume umjesto posezanja za cigaretom. Nije važno ako ne uspijete. Ponekad je to dio učenja.

Broj šest. Pokažite svoju mudrost u tišini. 

Buddha nam govori ne, iz rijeka, u pukotinama i pukotinama, one u malim kanalima teku bučno, veliki tok tiho teče. Što god nije puno, stvara buku. Što god je puno, tiho je. Vjerovao je da uvijek postoji vrijeme za govor i slušanje. Ako netko želi razgovarati, mora govoriti samo kada misli dobro, samo je ljupko i istinito. Ali treba naučiti više slušati, priznajući da ne znamo sve, ide protiv beskorisnog brbljanja ili onih koji sude proizvoljno i sa svojim pristranostima u današnjim digitalnim informacijama. Kad god skrolamo društvenim mrežama, lako nam je pasti na lažne vijesti. Ponekad čak opravdavamo svoja kriva uvjerenja jednim YouTube videom ili jednim člankom. Malo znanja je opasno jer pretpostavljamo da postoji jednostavan odgovor da je svako drugo pitanje nevažeće, da smo mi jedini koji znamo istinu. To se zove paradoks mudrosti.

Uzmimo, na primjer, velikog Alberta Einsteina kad je rekao: Što više naučiš, to si više izložen onome što ne znaš, Buddha nas podsjeća da oni koji su mudri ipak slušaju jer priznaju da postoje stvari koje oni ne znam. Malo znanja je opasno, jer ste svojim mišljenjem toliko uvjereni da niste uspjeli pogledati istinu jer lako otpuštate druge ljude.

Neko može dijeliti mudrost i učiti od drugog slušajući i vodeći zdrav dijalog.

Broj sedam, ako ste u sukobu, odaberite suosjećanje 

prema Buddhi. Mržnja se nikada ne umiruje mržnjom na ovom svijetu samo ne-mržnjom. Je li mržnja utažena? Čak je i Siddhartha Gautama iskusio diskriminaciju i patnju. Ponekad je bio zlostavljan i morao je proći težak put da izgradi svoje nasljeđe. Također, drugi slavni vođe poput Martina Luthera Kinga Jr. i Mahatme Gandhija, koji su obojica zagovarali nenasilno djelovanje koje je dovelo do društvenih promjena u odgovarajućim zemljama, bili su žrtve zlih riječi, diskriminacije i nevjerice. Budizam nas uči da se ciklus nasilja, mržnje, zlostavljanja i osvete nikada ne može zaustaviti mržnjom. Kad te netko uvrijedi i ti se vratiš, ponekad se vrate i gore. Kad netko udari, a mi uzvratimo, vratimo se kući s više modrica i rana. Nenasilje nije samo dopustiti da vas maltretiraju ili napadaju. To je način da se zaštitite od još većih zala. Uzmimo, na primjer, kada vas maltretira razrednik ili kolega. Sve dok se ne osjećate fizički ugroženo. Prvo osnažite sebe. Podsjetite se na svoju dobrotu, ali njihove vas riječi nikada ne mogu povrijediti.

I da iako možete pogriješiti, možete nastaviti pokušavati. Zapamtite, nasilnik želi da se osjećate ljutito i nemoćno jer i oni proživljavaju nešto loše u svom životu. Neka praktična rješenja uključuju kada se nasilnik približi, računate od 1 do 100 da biste se opustili. Ili biste mogli jednostavno otići. Ili, ako vas vrijeđa, pridružite se, vrijeđajte sebe i smijte se s njim. Zatim se udalji. Ili ih možete gledati sa suosjećanjem i biti simpatični prema njima. Učini nešto po tom pitanju. Nemojte ga držati u sebi i ne skrivajte se od njega.

Možda bi pomoć od vlasti mogao pomoći, pogotovo ako zlostavljanje postane ozbiljno ili uključuje fizički napad ili zlostavljanje. Meditacija o vlastitoj darovitosti omogućuje vam da vidite da ste više od onoga što govore.

Broj osam 

Birajte prijatelje radi kvalitete umjesto kvantitete, prema tome Buda.

Divljenja vrijedno prijateljstvo, divljenja vrijedno druženje, divljenja vrijedno drugarstvo zapravo je cijeli sveti život. Kada redovnik ima ljude vrijedne divljenja kao prijatelje, drugove i drugove, može se očekivati ​​da će se razvijati i slijediti plemeniti osmostruki put. Buddha nas podsjeća da je bolje tražiti zajedništvo s plemićima nego se družiti sa zlim drugovima. Buddha priznaje da život nije usamljeno putovanje na putu na kojem susrećemo puno ljudi, ali nisu svi od tih ljudi dobar utjecaj na nas. Neke se loše navike razvijaju zbog negativnog pritiska vršnjaka u našim iskustvima, kada smo bogati ili u prosperitetu, kada smo slavni ili poznati ljudi vole biti u našoj blizini. Ali kad nam je potrebna podrška, nalazimo manje prijatelja kojima se možemo obratiti. Možemo odlučiti da izaberemo ljude koji mogu utjecati na to da budemo bolji, dobri prijatelji onih koji vas vode u dobro, u vrlinu, u razvijanje dobrih navika, a ne onih koji vas puštaju da zalutate koji vam guraju dva poroka. Bolje je imati nekoliko prijatelja koji vas istinski podržavaju i brinu i koji s vama rade na boljem životu

Broj devet. Budite velikodušni. 

Riječima Buddhe. Od jedne jedine svijeće može se upaliti tisuće svijeća. Život svijeće se neće skratiti. Sreća se nikada ne smanjuje ako se dijeli. Buda je uvijek naglašavao kako velikodušnost i međusobno pomaganje mogu stvoriti veliku promjenu u svijetu. Prema raznim istraživanjima, postoji valoviti učinak ljubaznosti. Kao što se ljutnja ili strah mogu prenijeti na druge. Isto tako i jednostavan čin ljubaznosti, jednostavan osmijeh upućen nekome, potiče ih da rade bolje.

Gest suosjećanja može se prenijeti na drugu osobu. Kada nekome pomognete nositi svoje namirnice, mogli bi biti inspirirani otvoriti vrata strancu. Taj bi stranac bio nadahnut da prenese taj čin dobrote tako što bi dao ručak kolegici s posla ili pomogao starijoj osobi preko puta. Mnogo toga može proizaći iz tog jednostavnog čina dobrote. Buddha, međutim, prvo traži od nas da se brinemo o sebi. Ne možete dati ono što nemate. Možda stvarno želite pomoći ljudima do te mjere da se iscrpite jer ste srušili svoje granice ili si niste dali vremena za jelo ili spavanje, a onda se razbolite ili izgorite. Tada ne biste mogli ponuditi pomoć nikome drugome. Važno je brinuti se o sebi da živite zdravo, dati si vremena za meditaciju. Nožni prst. 

Zatražite podršku od drugih ljudi, jer samo tako možete dati snagu i ljubav koju imate u sebi

Broj 10  U našem posljednjem citatu, Buda kaže da i vi sami morate težiti Budinoj jedinoj točki

sve te životne lekcije koje nam je dao Buddha i koje su nam trebale naučiti da možemo biti Buda, isto. Također možemo biti prosvijetljeni, ali samo ako odlučimo živjeti ovaj budizam. Svakodnevno nas podučavati o Buddhi koji je došao nakon njega i razvio budizam može biti izvor inspiracije i vodič za sve nas. Trenutno se možemo osjećati kao da je život beznadan. Možemo se naći u dugovima nesretni, a naš posao u sukobu s obitelji i prijateljima. Možda se osjećamo kao da nam je život već pretežak. Buddha nas podsjeća da promjena počinje s nama. Trebali bismo preuzeti kontrolu nad životima, a ne prepustiti ih sudbini ili nebesima. Dobro se borite i ne odustajte lako.

• Pogled desno
• Pravo riješi
• Pravi govor
• Prava akcija
• Pravo preživljavanje
• Ispravan napor
• Ispravna pažnja
• Prava koncentracija

je nešto što možemo početi kultivirati. Više od navika koje gradimo, uvijek možemo pročitati više istraživanja. I nadamo se da ćemo zajedno postići oslobađanje od života patnje ili nirvane, da nas je Buda vodio.